Hvar

Hvarska baština

Građevine u gradu Hvaru, sagrađene od srednjeg do novog vijeka, pomažu nam sagledati ekonomsku snagu Hvara u tom razdoblju. No, neke javne građevine koje i danas stoje u Hvaru nisu one koje su sagrađene tijekom zlatnog ekonomskog doba grada, već su sagrađene nakon tog razdoblja. Današnje građevine nanovo su podignute nakon Turske provale 1571. godine, uglavnom na mjestima starijih javnih građevina koje su stradale prilikom Turske provale ili prilikom eksplozije gradske tvrđave 1579. godine. Po tome se vidi da otežana ekonomska situacija nije priječila komunu da gradi monumentalne građevine, iako je situacija bila puno teža nego prije spomenutih katastrofa.

Središnji hvarski trg ili Pjaca

Središnji hvarski trg sv. Stjepana ili Pjaca, najveći je trg u Dalmaciji. Obuhvaća 4500 m2. Izvorno je bila duboka uvala i more je sezalo sve do mjesta na kojem je danas Katedrala. Kasnije postaje prostor između dva utvrđena grada, Grode na sjeveru i Burga na jugu. Kroz stoljeća je zasipavana dok nije poprimila današnje dimenzije. Pjaca je do 15. st. već formirana, s katedralom na istoku i Mandračem na zapadu.

U početku je bila šira od današnje i ograđena vrtovima, ali zbog manjka prostora unutar utvrđenog grada stanovnici izgrađuju kuće na sjevernom dijelu Pjace, ispred gradskih zidina. U središtu Pjace je komunalni bunar iz 1520. godine koji je popravljan 1780 i 1830. godine. Pjaca je u potpunosti popločana 1780. godine.